Metode u redizajnu (minimalizam, retro stil i druge strategije)
Kada brend odluči da osveži svoj identitet, dizajneri koriste različite metode u zavisnosti od cilja – da li idu za tim da istaknu modernost, nostalgiju ili tradiciju.
Neke od najčešćih metoda su:
- Minimalizam – Karakteriše ga pojednostavljivanje oblika, smanjenje boja i uklanjanje suvišnih detalja. Cilj je da logo bude jasniji, čitljiviji i univerzalniji, naročito u digitalnom prostoru.
Primeri: Google je više puta pojednostavljivao svoj logo; Airbnb je uveo jednostavan simbol ’the Bélo’; dok je Mastercard uklonio tekst i ostavio samo dva kruga.



- Retro stil (povratak korenima) – ova metoda koristi nostalgiju kao alat za povezivanje sa publikom. Retro redizajnovi bude emocije i stvaraju osećaj autentičnosti.
Primeri: Pepsi je 2023. predstavio logo inspirisan starim rešenjima iz 70-ih, dok su mnogi pivski i modni brendovi koristili retro pristup da se povežu sa tradicijom.

- Tipografske promene – nekada se redizajn zasniva isključivo na promeni fonta.
Primeri: Netflix je uveo sopstveni font da bi smanjio troškove i dobio prepoznatljiv identitet, dok su luksuzni brendovi (Balenciaga, Burberry) prešli na jednostavne sans-serifne fontove.

- Redizajn kroz boje – promena palete boja često osveži identitet brenda i približi ga novim generacijama. Boje (internal link ovde – Psihologija boja, naš Blog tekst) imaju psihološki uticaj i prenose određene emocije.
Primer: Instagram je uveo šareniji gradijent kako bi aplikacija delovala življe i modernije.
- Ilustracija i simbolika – u nekim slučajevima brendovi dodaju ilustrativne elemente ili simbole koji prenose priču. Simboli mogu biti geometrijski, prirodni (list, sunce, planina) ili asocijativni (srca, talasi).
Primer: Starbucks je vremenom pojednostavio sirenu, ali je zadržao njen simbolički značaj kao dela brenda.

PRIMERI STARIH I NOVIH LOGOA
Jedan od najboljih načina da razumemo redizajn jeste da pogledamo konkretne primere poznatih brendova i kako su menjali svoj vizuelni identitet tokom vremena.
- Google – veća čitljivost na svim uređajima, naročito na mobilnim


(Stari logo: do 2015. godine koristio serifni font, šaren ali sa težim izgledom; Novi logo (2015): sans-serifni font (Product Sans), zadržane osnovne boje, ali je moderniji, čistiji i jednostavniji)
- Pepsi – spoj tradicije i modernog, apel na nostalgiju i prepoznatljivost


- Coca-Cola – konzistentnost brenda – dokaz da nekad redizajn znači zadržati tradiciju


(Stari logo: od kraja 19. veka koristi skriptni font Spencerian;
Novi logo: zapravo Coca-Cola retko menja logo, samo ga prilagođava kontekstu (posebne kampanje, minimalne korekcije)
- Instagram – modernizacija aplikacije, veća vidljivost i prepoznatljivost ikonice


- Nike – maksimalan minimalizam, jačanje identiteta


(Stari logo (1971): ’Swoosh’ sa natpisom Nike;
Novi logo: zadržan samo Swoosh – postao globalni simbol prepoznat bez tipografije)
- Knjaz Miloš – balans tradicije i modernog tržišta


(Stari logo: detaljan crtež Miloša Obrenovića u krugu, klasičan izgled;
Novi logo (2021): modernizovan lik Miloša, čistije linije, savremeni font)
- JAT u Air Serbia – naglašavanje pripadnosti i jači vizuelni identitet


(Stari logo (JAT): jednostavan tipografski logo u plavoj i crvenoj;
Novi logo (Air Serbia, 2013): moderan font i dvoglavi orao kao simbol nacionalnog identiteta)
PRIMERI NAŠIH DIZAJNERA I NJIHOVIH REDIZAJNOVA
Redizajn vizuelnog identiteta u Srbiji poslednjih godina dobija sve veći značaj, a domaći dizajneri i agencije rade na projektima koji spajaju tradiciju i savremene trendove.
Peter Gregson Studio
- Jedan od najpoznatijih studija za brending u Srbiji.
- Radio na redizajnu vizuelnog identiteta Narodnog muzeja Srbije, gde je korišćen minimalistički pristup i čista tipografija kako bi se naglasila ozbiljnost institucije.

Metaklinika
- Agencija specijalizovana za brending i tipografiju.
- Autor redizajna Kolarčeve zadužbine – spoj tradicije i modernog tipografskog rešenja.

Dijana Simić, predsednica Udruženja, takođe je radila predloge redizajna, radi još približnijeg predstavljanja samog koncepta redizajna. U nastavku možete pogledati kako to izgleda:
- Logotip Ada Mall-a – moderniji, ’više hip’ i minimalistički;

- Redizajn pakovanja i logotipa za Munchmallow – ideja da se približi teenage publici i adolescentima, uz novi minimalistički, luksuzniji pristup;

- Redizajn logotipa i pakovanja mleka Bello – izazov kako bi Bello izgledalo da ga je redizajnirao Alphonse Mucha.

ZAKLJUČAK
Redizajn predstavlja neizbežan proces u savremenom svetu vizuelne komunikacije, gde se tržište i potrebe publike neprestano menjaju. On nije isključivo estetska promena, već i strateški potez koji odražava identitet, vrednosti i ciljeve brenda. Kada je pažljivo osmišljen, redizajn donosi osveženje, privlači nove korisnike i jača prepoznatljivost, ali, ako se svede samo na površinsku promenu bez razumevanja suštine brenda, može izazvati kontraefekat i odbiti publiku.
Uspešni primeri pokazuju da redizajn funkcioniše kada postoji balans između inovacije i tradicije, odnosno kada se očuva prepoznatljivost, a istovremeno uvedu elementi koji odgovaraju duhu vremena. Neuspešni pokušaji, s druge strane, podsećaju nas koliko je važno da se promene uvode promišljeno, u skladu sa vrednostima i očekivanjima publike.
Redizajn je poželjan i dobar onda kada unapređuje komunikaciju, osvežava vizuelni identitet i doprinosi boljem razumevanju brenda u savremenom kontekstu, a ne kada služi samo kao prolazni trend ili radikalna promena koja briše nasleđe i autentičnost.
Leave a Reply